Kulturna baština Lošinja: Muzeji, crkve i knjižnica

Za vas smo složili detaljan popis sa svim najzanimljivijim informacijama o povijesnim znamenitostima Lošinja. Tako kada uz kavu budete slagali popis o tome što bi sve od povijesnih zanimljivosti voljeli vidjeti u Malom i Velom Lošinju, da vam maksimalno olakšamo odabir.  
Tako ćete se u Muzeju Apoksiomena susresti s 1,92 centimetra visokim i 300 kilograma teškim kipom mladog atlete starim više od 2.000 godina. U palači Fritzi vidjet ćete skupocjene umjetnine i poznatu "Damu iz Čikata", u Kuli ćete se uvjeriti u brodarsku tradiciju, impozantne jedrenjake i bogatu prošlost Lošinja, a tu su i prekrasne crkve i kapelice na spektakularnim lokacijama Lošinja.  

Niže je popis s najvažnijim kulturnim i povijesnim znamenitostima Lošinja koje smo obradili u nastavku teksta: 

1. Muzeji: 

• Muzej Apoksiomena 
• Grad Osor - muzej na otvorenom 
• Lošinjski muzej 
• Palača Fritzi 
• Muzejski prostor Kula 
• Arheološka zbirka Osor 

2. Gradska knjižnica u Malom Lošinju 
3. Crkve i kapelice na otoku 
 
Muzeji na Lošinju 
Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju 

Slučajni zaron turista ronioca 1996. godine, u more pored otočića Vele Orjule u Lošinjskom arhipelagu, rezultirao je otkrićem tajne stare više od 2.000 godina. Svjetlo dana, nakon toliko provedenih godina na gotovo 50 metara dubine, ugledao je kip neprocjenjive vrijednosti - brončani kip mladog atlete iz antičke Grčke. I odmah postao prava arheološka senzacija, ali i kulturna i turistička atrakcija. Naravno, i zasluženo dobio vlastiti muzej u palači Kvarner u samom centru Malog Lošinja, koji je nezaobilazna točka kada posjetite otok Lošinj i nudi poseban doživljaj poput mnogih svjetskih muzeja. Primjerice, na samom vrhu muzeja nalazi se kaleidoskopski vidikovac koji pruža prekrasan pogled na luku Malog Lošinja. 

Brončani kip visok 192 centimetra i težak 308 kilograma,, koji prikazuje sportaša savršenih tjelesnih proporcija kako strugaljkom čisti tijelo od ulja, znoja i pijeska, stručnjake je impresioniralo svojom cjelovitošću i ljepotom izvedbe. Upravo taj postupak čišćenja tijela na grčkom se jeziku zvao apoxyesis, a skulpture, koje prikazuju taj proces - Apoxyomenos.  

Kipu Apoksiomena nedostaju samo lijevi prst, oči i strugaljka - što zapravo minimum s obzirom na to da je više od 2.000 godina proveo na morskom dnu. Njegova restauracija, koja se izvodila isključivo mehanički i bez primjene kemijskih sredstava, trajala je šest godina. 

Restauracija i detaljna analiza otkrila je da je u unutrašnjosti Apoksiomena u antičko doba (govorimo o 1. ili 2. stoljeću prije Krista; op.a.) živio sitni glodavac, pretpostavlja se poljski miš. I to u periodu dok kip nije bio izložen već odložen na nekom mjestu. U lijevoj ruci pronađeno je gnijezdo malog miša i još neki organski materijali. Sve je to pomoglo u određivanju starosti skulpture. 

A kako je Apoksiomen tako dobro sačuvan?  
Naime, kako opisuju u Muzeju Apoksiomena, morski organizmi, školjke, trave i fosili dvije su tisuće godina praktički njegovali skulpturu i osigurali zaštitu od štetnog djelovanja. Apoksiomen je pronađen bio zaglavljen između dvije stijene, što je spriječilo njegovo padanje u još veću dubinu od 45 metara. A i tko zna bi li tada ikada bio i pronađen. 
 
Apoksiomen je sastavljen od najmanje sedam zasebno lijevanih većih dijelova spojenih tekućom broncom, a stručnjaci naglašavaju da je osobito zanimljiva izvedba kose koja je vjerno prikazana mokra od znoja i ulja s bogatim uvojcima. 
Kako, odnosno zašto je Apoksiomen završio na dnu mora - ne zna se sa sigurnošću. 
 
Korisne informacije za Muzej Apoksiomena 
Kontakt Muzeja Apoksiomena: 
Adresa: Riva lošinjskih kapetana 13, Mali Lošinj 
Telefon za informacije: +385 51 734 260 
Mail: info@muzejapoksiomena.hr 
Cijene ulaznica za muzej Apoksiomena kreću se između 30 i 75 kuna po osobi ovisno o doba godine, a točne cijene, kao i tko sve ima besplatan ulaz pogledajte na službenoj stranici Muzeja.  
Radno vrijeme Muzeja Apoksiomena: 
Od 15. listopada do Uskrsa 
Od utorka do nedjelje: od 09h do 17h (zadnji ulazak u 16h). Ponedjeljkom je Muzej Apoksiomena zatvoren 
Od Uskrsa do 14. lipnja 
Od utorka do nedjelje: od 10h do 18h (zadnji ulazak u 17h). Ponedjeljkom je Muzej Apoksiomena zatvoren 
Od 15. lipnja do 15. rujna 
Od utorka do nedjelje: Od 9h do 22h (zadnji ulazak u 21h). Ponedjeljkom zatvoreno. 
Od 16. rujna do 14. listopada 
Od utorka do nedjelje: od 10h do 18h. (zadnji ulazak u 21h). Ponedjeljkom zatvoreno. 
 
Muzej Apoksiomena ne smijete propustiti, no tu je još zanimljivih kulturnih mjesta koje nudi Lošinj. Naime,  Lošinjski muzej obuhvaća: 

• Palača Fritzi 
• Muzejski prostor Kula 
• Arheološka zbirka Osor 

Cijene ulaznica ovise o periodu u godini, kao i o kojoj se muzejskoj zgradi radi, pa to imajte na umu prije planiranja posjete. 
Nažalost, Lošinjski muzej nema omogućen adekvatan pristup za osobe s invaliditetom te nema parkirnih mjesta. 

Muzej nudi stručna vodstva, a niže su osnovne informacije: 

• stručno vodstvo na hrvatskom jeziku - 100,00 kn 
• stručno vodstvo na stranim jezicima (engleski, talijanski) - 200,00 kn 
• stručno vodstvo za grupe učenika i studenata iz Hrvatske – besplatno 
   

U muzej možete ući sa svojim kućnim ljubimcem, no uz pridržavanje točno određenih pravila Muzeja. 
 
Palača Fritzi 
U palači Fritzi izložene su dvije najznačajnije zbirke iz Umjetničkih zbirki Maloga Lošinja: 

• Zbirka starih majstora Piperata (u Velikoj dvorani na 1. katu) 
• Zbirka hrvatskih majstora Andra Vida Mihičića (u dvorani na 3. katu) 
• zbirka Dantea Lussina koja obuhvaća fotografsku opremu i snimke Lošinja iz prve polovice 20.stoljeća (na galeriji Velike dvorane) 
• Dama iz Čikata 
  
  

Fotografska zbirka Dantea Lussina 
Fotografska zbirka Dantea Lussina obuhvaća 264 predmeta, od fotografske kamere pa do negativa na staklu. Na negativima su uglavnom motivi otoka Lošinja i lošinjske panorame. 
Fotografska oprema pripadala je fotostudiju "Benedikt Lergetporer", a otvorena je oko 1897. na rivi u Malom Lošinju te je joj je glavni posao bila izrada i prodaja razglednica. Fotostudio otvorio je Benedikt Alois Lergetporer, fotograf koji je otvorio prvi fotografski studio u Bledu u Sloveniji, koji je tada bio poznato lječilište i ljetovalište.  
Pitate se kako je Lergetporer uopće došao na ideju otvaranja fotografskog studija u Malom Lošinju? Odgovor je zapravo stvar snalaženja. Naime, skijanje tada nije bio masovan sport i zimi za fotografe nije bilo posla pa se Lergetporer odlučio pokušati s novom podružnicom obiteljske radnje upravo u Malom Lošinju, tada poznatome zimovalištu Austro-Ugarske Monarhije.  
S obzirom na to da zbirka nosi ime Dantea Lussinia, zanimljivo je da se radi o poštaru iz Rijeke koji je došao raditi u Mali Lošinj. Ondje se, kako to biva u romantičarskim pričama, zaljubio u kći upravo Benedikta Lergetporera s kojom se i oženio.  
Nakon Benediktove smrti Dante je dao otkaz u pošti i posveti se nastavku obiteljskog posla i fotografiji. Zahvaljujući njemu, preko stotinu snimaka, većinom panorama i veduta (slika ili grafika koja detaljno prikazuje dio mjesta; op.a.) Velog i Malog Lošinja, ostalo je zabilježeno na fotorazglednicama koje je izrađivao u vlastitoj nakladi. 
 

Zbirka starih majstora Piperata 
Liječnik Giuseppe Piperata, koji je rođen u Malom Lošinju je, kao vrsni poznavatelj umjetnosti, u prvoj polovici 20. stoljeća po antikvarijatima talijanskih gradova kupovao umjetnine i antikne predmete. Kolekciju je čuvao u svojoj vili u Malom Lošinju, koja je srušena zbog proširivanja lošinjskog brodogradilišta, kada se zbirka našla bez svog doma. Dio je ostao unuci, a dio je otkupio Lošinj.  

Zbirku starih majstora Piperata čine djela nastala u periodu od 16. do 20. st., a prevladavaju djela talijanskog baroknog i rokoko slikarstva. Kako piše na stranici muzeja, u zbirci se nalaze djela i jednih od istaknutijih imena svjetskog baroka poput Il Guercina i Francesca Solimena. 

Zbirka hrvatskih majstora Andra Vida Mihičića 
Zbirka Andra Vida Mihičića, u stalnom postavu Lošinjskog muzeja, predstavlja dio donacije koju je 1988. Mihičić darovao tadašnjoj općini Cres – Lošinj. Zbirka sadrži 82 različita umjetnička rada od 42 autora. Zbirkom su obuhvaćeni jedni od glavnih predstavnika hrvatske moderne, među kojima se posebno ističu Emanuel Vidović i Frano Kršinić. 
 
Dama iz Čikata 
Dama iz Čikata, antropomorfna figura, poznata je pod nazivom i kao Velika majka. Pronađena je oko 1975. godine uz sam obalni dio područja Čikat i predstavlja jedinstveni poznati primjerak željeznodobnih kultura na ovom prostoru Jadrana.  
Pretpostavlja se da je pronađena prilikom gradnje turističkog kompleksa Villa Diana, uz sami obalni dio uvale Čikat, jedne od najljepših uvala na prostoru otoka Lošinja. 
Riječ je o keramičkoj figurici, a arheolozi misle da je čikatska dama mogla biti zavjetovana u mjesnoj, ali bogatoj i važnoj ženskoj grobnici. 
Osnovne informacije o Dami iz Čikata: 
Vrijeme nastanka: 1. polovica 7. st. pr. Kr. 
Dimenzije: visina: 10,4 cm; širina: 6,6 cm; promjer glave: 4,8 cm 
Materijal: keramika 
 
Radno vrijeme Palače Fritzi u Malom Lošinju: 
Period od 5.01. – 16.03. - Otvaranje „na poziv“  (Podrazumijeva otvaranje muzeja izvan radnog vremena važno je prethodno se, minimalno jedan dan ranije, telefonski ili e-mailom dogovoriti oko točnog termina otvaranja. Cijena svakog otvaranja muzeja izvan radnog vremena iznosi 100,00 kn)  
Period od 17.03. – 14.06. 
utorak-petak od 10 do 13  i od 18 do 20 sati 
subota od 10 do 13 sati 
nedjeljom i ponedjeljkom  zatvoreno 
Na blagdan Tijelova, 3. lipnja, Palača Fritzi radi prema uobičajenom radnom vremenu. 
 
Period od 15.06. - 15.09. 
utorak-nedjelja od 10 do 13 i od 19 do 22 sata 
ponedjeljkom zatvoreno 
 
Period od 16.09. – 01.11. 
utorak-petak od 10 do 13 i od 18 do 20 sati 
subota od 10 do 13 sati 
nedjeljom, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno 
Period od 02.11. – 05.01. 
utorak-petak od 10 do 13 i od 17 do 19 sati 
subota od 10 do 13 sati 
nedjeljom, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno (osim na blagdan Sv. Stjepana) 
 
Veli Lošinj - Muzejsko galerijski prostor Kula (adresa: Kaštel bb, Veli Lošinj) 
Nekadašnja obrambena kula izgrađena je 1455. godine, na predjelu Kaštel. Danas je, ta nekada važna točka obrane mjesta debelih zidova, malih otvora i ne baš visoka, pretvorena u muzejsko-galerijski prostor.  
Muzejski prostor Kula sastoji se od: 

• Prizemlja 
• Prvi kat: Prošlost Velog Lošinja 
• Drugi kat: Pomorstvo Velog Lošinja 
• Treći kat: Pomorstvo 
• Četvrti kat: Krunište 

Prizemlje 
U prizemlju se nalazi maketa Apoksiomena, i to u položaju u kakvom se nalazio stoljećima nakon pada s uništenog antičkog broda, na dubini od 50-ak metara nedaleko od otoka Vele Orjule.  
 
Prvi kat 
Na prvom katu je predstavljena prethistorijska i antička priča ovog kraja te podatak koji datira iz 1280. godine, a prema kojem se u tom periodu na područje današnjeg Velog Lošinja doselilo i trajno nastanilo dvanaest hrvatskih obitelji. Oni su na Lošinju prvo osnovali Velo Selo, a zatim i Malo Selo.  
Zanimljivo je da su se sela formirala na istočnoj obali otoka jer je ona nepristupačnija i time je pružala nešto veću sigurnost s morske stane svojim žiteljima. Naravno, razvojem pomorstva prednost je dobila zapadna strana otoka.  
Središnje mjesto zauzima instalacija s amforama pronađenim u podmorju otoka Ilovika. 
Stalna postava uključuje i izvorne primjerke starog oružja poput mačeva i različitih bodeža koji se nekada koristili, tu je pregled razvoja naselja i prisjećanje na početak turizma. Naime, prvi pansion u Velom Lošinju sagradio je Josef von Rudy. Nazvao ga je Renata, po kćeri nadvojvode Karla Stephana. 
Upravo zahvaljujući blagoj klimi te vegetaciji i specifičnoj mikroklimi, 1892. Veli Lošinj i Mali Lošinj dobili su status državnog klimatskog lječilišta, što je dodatno ubrzalo razvoj turizma i zanimanje za Lošinj.  
Zanimljiv je povijesni detalj taj da je 1913. Trebala započeti izgradnja tramvajske pruge između Velog i Malog Lošinja, no početak Prvog svjetskog rata to je zaustavio. 
 
Drugi kat 
Na drugom katu posjetitelji mogu vidjeti zanimljivu priču o povijesti pomorstva Velog Lošinja koji je bio jedna od najvažnijih luka ovog područja u doba kada su morima plovili prekrasni, veliki jedrenjaci. 
Centralno mjesto zauzima model jedrenjaka Esempio, posljednjeg koji je izgrađen u brodogradilištu Rovenska 1877. 
Možete pogledati i metalnu brodsku škrinju u kojoj je izložen je brodograditeljski alat Ignazia Budinicha, jednog od posljednjih velološinjskih graditelja drvenih brodova. 
 
Treći kat 
Na trećem katu Kule izložene su makete jedrenjaka čiji modeli predstavljaju pregled brodogradnje i pomorstva posljednjih 500 godina na otoku Lošinju, a izradio ih je umirovljeni profesor strojarstva Ferdinand Trenc. 
Na trećem katu se održavaju i likovne izložbe i različita kulturna događanja i s tog je kata moguće obići sami vrh, tj. krunu ove jedinstvene tvrđave koja predstavlja četvrti kat. 
 
Grad Osor - muzej na otvorenom (Adresa: Gradska vijećnica, Osor) 
Arheološka zbirka Osor je najstarija muzejska institucija na otocima Cresu i Lošinju te jedna od najstarijih arheoloških zbirki u Hrvatskoj. Izložena arheološka građa prati svakodnevni život ljudi na području Osora i njegove bliže okolice od samih začetaka u prapovijesti, preko antike do srednjeg vijeka. Prezentirani su različiti tipove ljudske produkcije, od keramike, stakla, do predmeta od metala, kamene reljefne plastike i skulptura te numizmatike. 
Bogato povijesno naslijeđe Osora ne čudi, kada se zna da je to grad star čak četiri tisuće godina. Prije dolaska Rimljana, Cres i Lošinj su nazivani Osorskim otočjem, što dovoljno govori o njegovoj važnosti. 
Čitavi grad praktički predstavlja muzej na otvorenom. Središte grada je trg, nekadašnji rimski forum, stjecište (1. točka u kojoj se sastaje više pravaca; op.a.) dviju glavnih ulica po uledu na stare rimske gradov. Na trgu se nalaze i dva najvažnija zdanja: gradska vijećnica, katedrala Marijina Uznesenja i biskupski dvor. Arheološka zbirka grada smještena je u gradskoj vjećnici starijoj od petsto godina. 

Portret Oktavijana 
Jedna od tri carske portretne glave koje se čuvaju u Arheološkoj zbirci Osor prikazuje Oktavijana, prvog rimskog cara. Nastao je nakon čuvene pomorske bitke kod Akcija 31. g. pr. Kr., kada je Oktavijan pobijedio Marka Antonija i Kleopatra.  
Ovaj je portret jedan od svega par sačuvanih Oktavijanovih portreta na kojima mu je glava pokrivena velom. Smatra se najranijim prikazom jednog rimskog vladara i jednom od najranijih rimskih skulptura uopće do sada pronađenih na istočnoj obali Jadrana. 
 
 
 
Osorski “Credo” 
Osorski „Credo“ potječe iz prijelaza 5. u 6. stoljeće, a od nekadašnje kamene ploče, koja je u prvoj osorskoj katedrali sv. Marije služila kao podsjetnik katekumenima, ostala su dva ulomka. Unatoč njihovom skromnom izgledu, od velike su važnosti za povijest ranog kršćanstva. 
Credo je u prvim kršćanskim zajednicama u Rimu predstavljao sažeti tekst koji su pripravnici za krštenje, tj. katekumeni, učili napamet i prvi put javno kazivali uoči samog krštenja. Sve do kraja 5. st. tekst se nije smio zapisivati jer je smatran strogom vjerskom tajnom, pojašnjeno je na stranicama muzeja. 

Zbirka rimskog republikanskog novca 

Zbirka rimskog republikanskog novca ima neobičnu priču vezano za trenutke njezinog otkrivanja. Naime, čak je dva puta pronađena, jednom 1899. godine, a drugi put 1971. 
Prvi put ju je 1899. godine slučajno otkrio jedan stari osorski zemljoradnik kada je u iskopanoj metalnoj posudi s poklopcem pronašao oko 500 rimskih srebrnjaka. Većinu je zadržao za sebe, a par komada podijelio je prijateljima. Ipak, spašeno je nešto više od 450 novčića, a u osorsku je zbirku ušlo njih 212 najzanimljivijih i najvrjednijih. Ostale je vlasnik rasprodao. Pretpostavlja se da su rimski novčići bili zakopani najvjerojatnije u burno vrijeme rimskih ratnih osvajanja ovih područja u 1. st. pr. Kr.  
U vrijeme Drugog svjetskog rata Osorani su ponovo sakrili svoje blago na sigurno, a zbirka se smatrala izgubljenom sve dok osorski župnik nije primio pismo iz Italije u kojem je otkriveno mjesto skrovišta. Time je osorsko blago ponovo postalo dijelom Arheološke zbirke Osor, pojašnjavaju u Muzeju ovaj zanimljivi splet događaja. 
 
Zvjezdarnica s najjačim teleskopom 
Šetajući ulicama Malog Lošinja naići ćete na onu Spiridona Gopčevića - on je 1893. godine osnovao zvjezdarnicu Manora u Malom Lošinju s tada najjačim teleskopom u Jugoistočnoj Europi.  
Spiridon Gopčević alias Leo Brenner izdavao je i časopis Astronomische Rundschau koji je izlazio sve do prestanka rada zvjezdarnice 1908. Godine Za svoj rad i doprinos znanosti Spiridion Gopčević dobio je pod pseudonimom jedan krater na tamnoj strani Mjeseca. I spomen-ploču na broju 25. Ulice koja nosi njegovo ime. 
 
Gradska knjižnica i čitaonica Mali Lošinj 
Knjižnica u Malom Lošinju osnovana je davne 1887. godine, a od 2006. nosi status samostalne ustanove i predstavlja središnju narodnu knjižnicu. Prostire se na nešto više od 200 četvornih metara i njezin knjižni fond obuhvaća 38.897 svezaka. 
Čitanje knjiga, pregled dnevnog tiska, korištenje računala i organiziranje različitih događanja, samo je dio onog što Knjižnica nudi svojim korisnicima svakog dana od osam sati ujutro pa do 20h, te subotom od 8 do 13h.   
 
Knjižnica u Malom Lošinju predstavlja središnju knjižnicu, a njezini su ogranci smješteni u ostalim mjestima na Lošinju i otoku Unije: 
Knjižnica Veli Lošinj 
Adresa i radno vrijeme knjižnice u Velom Lošinju: Riva 40 
od 16.9. – 14.6. ponedjeljak, srijeda i petak od 17h do 19h 
utorak i četvrtak od 10h do 12h  
od 15.6. – 15.9. ponedjeljak, srijeda i petak: 18.30h do 20.30h 
utorak i četvrtak od 10 do 12h 
 
Knjižnica Ćunski 
od 16.9. – 14.6.  
ponedjeljkom i srijedom od 15:30h do 19h 
utorkom i četvrtkom od 9h do 12h 
od 15.6. – 15.9. 
ponedjeljkom i srijedom 17h do 20:30h 
utorkom i četvrtkom od 9h do 20h 
 
Knjižnica Nerezine 
Adresa i radno vrijeme knjižnice Nerezine: Trg studenac 33A 
od 16.9. – 14.6.  
utorak, četvrtak od 15:30h do 19h 
srijeda, petak od 9h do 12h 
 
od 15.6. – 15.9.  
utorak i četvrtak od 17h do 20:30h 
srijeda i petak od 9h do 12h 
 
Knjižnica Unije 
Adresa i radno vrijeme knjižnice Unije: Unije 115 
od 01.09. - 22.06. - ponedjeljkom od 10 do 14h 
od 23.06. - 31.08. – ponedjeljkom i petkom od 10h do 12h  
 
Bogata povijest lošinjskog knjižničarstva 
Narodna čitaonica u Malom Lošinju osniva se još 30. listopada 1887. godine. Realizacija je to tadašnjih mjesnih uglednika, predvođenih Šimom Kvirinom Kozulićem koji je imenovan predsjednikom Čitaonice.  
Desetak godina nakon osnivanja, zahvaljujući umirovljenom mornarskom časniku Ivanu Lovriću, osniva se Zabavno-čitalačko društvo “Zora”. Naime, do tada je knjižnicu posjećivala samo lošinjska inteligencija, a nakon osnivanja društva "Zora" knjižnica postaje i mjesto donošenja svih odluka važnih za nacionalni i kulturni napredak Lošinja. 
U Malom Lošinju se potom 1904. godine osnovala Pučka knjižnica, i to zahvaljujući ponajviše učitelju Josipu Kraljiću. Knjižnica je već tada imala više od 1.000 knjiga, a postepeno su se otvarale čitaonice i u Nerezinama, i Ćunskom, te na otoku Unije. 
Zanimljivo je da je čak dvadeset godina prije Čitaonice u Malom Lošinju, Veli Lošinj imao svoju Čitaonicu. Osnovana je 1867. godine kada joj je novčanu potporu dao i tadašnji đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.   
Knjižnica i čitaonica Mali Lošinj je svojedobno imala i prvi televizor u mjestu pa je postala i omiljeno okupljalište mještana.  
Danas svojim korisnicima nudi i uslugu posudbe e-knjiga te je uključena i u program BookCrossing. Radi se o svjetskom pokretu koji se temelji na principu darivanja i slobode razmjene knjiga. U praksi to izgleda tako da su u knjižnici Mali Lošinj posebno označena mjesta gdje korisnici mogu ostaviti knjigu koju žele podijeliti s drugima, ali i uzeti knjigu koju je netko drugi ostavio a oni bi voljeli pročitati. 

Crkve i kapelice na Lošinju 
Lijepe župne crkve, crkvice i kapelice podsjećaju na dugu povijest kršćanstva na području Lošinja. Neke su nažalost postale ruševine, no većina je u dobrom stanju i s nerijetkospektakularnim pogledom na okolnu prirodu otoka. 

Mali Lošinj - Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije - Anuncijata 
Na najisturenijem rtu uvale Čikat, na rtu Anuncijata, nalazi se zavjetna crkvica Navještenja Blažene Djevice Marije. Ova crkva, sagrađena 1858. godine uz još stariju i manju crkvicu, jedno je od najvažnijih mjesta Lošinja.  

Naime, na tom su rtu lošinjske, majke, žene i kćeri ispraćale i dočekivale brodove. Mjesto je to, kako lokalno stanovništvo kaže: strepnji, uzdaha i suza. Naime, svaki lošinjski brod, kada bi isplovio iz luke, pristao bi pored crkve Navještenja Blažene Djevice Marije, posada bi se iskrcala i u crkvi zajedno izmolila krunicu. Nakon toga bi uslijedio rastanak i nada u ponovni susret. 
Poznavajući ovaj nekadašnji običaj, ne iznenađuje što unutrašnjost zidova ove crkve krase slike lošinjskih jedrenjaka iz 19. stoljeća, kao zavjeti pomoraca i njihovih obitelji nakon preživjelih opasnosti i sretnih povrataka kući.  

Mali Lošinj - Crkvica sv. Nikole izgrađena je 1857. godine i posvećena je Svetom Nikoli, biskupu zaštitniku mornara i putnika. 

Nerezine - franjevački samostan iz 16.st., renesansni zvonik, bunar u klausturu samostana 

Nerezine - crkva Svete Marije Magdalene 
Povijesna zaštitnica Nerezinaca upravo je Sveta Marija Magdalena. Ovo staro lošinjsko naselje prvu je crkvu imalo još u 12. stoljeću. Povećanjem broja stanovnika i širenjem naselja u nerezinskom polju, 1534. godine izgrađena je nova crkva, čija je zaštitnica naravno i ovog puta Sveta Marija Magdalena. U 19. stoljeću ta je crkva počela gubiti na važnosti kada je izgrađena nova, posvećena Gospi od zdravlja. 
Veliki broj Nerezinaca iselio je s Lošinja nakon Drugog svjetskog rata, a dosta ih je u Veneciji i New Yorku gdje su zadržali tradiciju proslave Gospe od zdravlja u studenom, a Sveta Marija Magdalena slavi se 22. srpnja svake godine u Nerezinama. Tada se pale tradicionalni krijesovi, okupi se veliki broj starih i mladih, preskače se vatra i održava tradicija ovog starog lošinjskog mjesta. 
U crkvi je trajno postavljena izložba posvećena tradicijskom načinu življenja Nerezina. Kroz 11 maketa, koje su izradili i darovali rodnom mjestu iseljenici braća Constantino i Gaudenzio Soccoli, prikazan je tradicijski život Nerezina te se na zanimljiv način može bolje vidjeti kako je izgledao život ovih otočana kroz povijest. Primjerice, toš za masline (mlin za masline; op.a.) i proizvodnju maslinovog ulja, škver i održavanje plovila, obrada ovčje vune, tipičnu kuću iz 19. stoljeća s raznim gospodarskim sadržajima, seosku gostionicu i slično. 

Osor - trobrodna katedrala s mirnim, glatkim pročeljem iz 15.st. 
Glavni oltar osorske katedrale u baroknom stilu čuva relikvije Svetog Gaudencija, biskupa i zaštitnika Osora. Legenda za njega kaže da je prokleo zmije otrovnice pa da ih otad, od 11. Stoljeća, nema niti na Cresu niti na Lošinju. 
U crkvi se pored velebne oltarne slike Andrea Vicentina Marijino uznesenje, od 1989. godine nalaze i značajna slikarska djela suvremenih hrvatskih slikara koja su umjetnici donirali osorskoj crkvi. Naime, postaje Križnog puta predstavljaju upravo njihova djela. 
Slikama su dodani i mali križevi hrvatskih kipara, od kojih se posebno ističe raspelo od tri metra Kažimira Hraste, koji ga je izradio od milenijskog drva masline. 
Istočno od crkve nalazi se zvonik katedrale koji je 1575. izgradio krčki majstor Jakov Galeta. Zvonik se naknadno pregradio, a 1901. povišen je na visinu koja je i danas očuvana. 

Osor - Nekadašnja crkva i samostan sv. Marije od Anđela - od crkve i samostana u Osoru, danas je ostala ruševina. Prema nekim pričanjima ovu crkvu i samostan dao je sagraditi u 10. stoljeću tadašnji  osorski biskup Sv. Gaudencij. A navodno su je u 15. stoljeću potomci obitelji de Romeis darovali fratru Mati Bošnjaku, izbjeglici iz Bosne te je fra Mate ondje osnovao samostan franjevaca trećoredaca. No s vremenom je samostan napušten 1841. Godine. 

Osor - Crkvica Svetog Gaudencija izgrađena je u 14. stoljeću. Predstavlja primjer gotičke jednobrodne građevine. 

Veli Lošinj - crkva svetog Antuna Pustinjaka, mjesni zaštitnik, iz kraja 18.st. U župnoj crkvi nalazi se oltar sv. Ivana Krstitelja iz 17. St. te kip Bogorodice od Svetog Ružarija. 
Crkva Svetog Antuna Pustinjaka, osim što je lijepi vjerski prostor, predstavlja i umjetnički biser. Naime, ova župna crkva skriva umjetnine većinom venecijanskog podrijetla za koje je najzaslužniji kapetan Gasparo Craglietto, kao i za postojeće oltare te se kopija njegovog portreta nalazi u sakristiji. Na podu crkve nalaze se grobovi svećenika i plemićkih obitelji, te zajednički grobovi velološinjskih župljana, koji su se tu ukopavali do početka 19. Stoljeća. 
Ako posjetite župnu crkvu vidjet ćete jedan zanimljiv detalj na zadnjem desnom prozoru. Naime, kod preuređenja crkve nadgrobna ploča jedne pomorske obitelji ugrađena je kao klupčica upravo na tom mjestu. 
Crkva svetog Antuna Pustinjaka je 1663. Dobila relikvije svetog Grgura Spoletskog te je on postao suzaštitnik Velog Lošinja. 
Prva crkva na ovom je mjestu izgrađena još 1440. godine, a onda je nakon nešto više od dvjesto godina podignuta još veća, trobrodna crkva koja će svoj finalni oblik i izgled dobiti u 18.st. 
Podno crkve se nalazi kamena obala gdje su nekada pristajali putnički parobrodi, a danas su na vezovima luksuzne jahte čiji putnici uživaju okolnim morem. 

Belej - Gospa Karmelska 

Belej - župna crkva Svetog Jurja - Sveti Juraj slavi se 23. travnja, a sveti Roko 16. kolovoza i u ovoj se crkvi nalaze njihovi drveni barokni kipovi koji spadaju u stariji umjetnički inventar. 
 
Mali Lošinj - Crkva sv. Martina datira iz 1450. godine. Smještena je na malološinjskom groblju, mjestu koje posebno prikazuje povijest Lošinja. Svećenici koji su nekoć služili u toj crkvi bili su glagoljaši ali i notari, te su sumještanima sastavljali oporuke, ugovore i sl. 
Naime, Mali Lošinj je naselje novog doba, a crkva Svetog Martina, u istoimenoj uvali,najstariji je dio mjesta 

Mali Lošinj - Kalvarija - Četrnaest postaja Križnog puta čine poznatu malološinjsku Kalvariju koja se nalazi na južnom dijelu Malog Lošinja. Križni put završava golgotskim križem i malenom crkvom. Četrnaest kapelica izgrađeno je u 18. stoljeću, a njihova je izgradnja dovršena 1752. godine, kada su i posvećene. 

Veli Lošinj – Crkva Svetog Ivana Krstitelja 
Na vrhu brda Kalvarija 1755. godine sagrađena je crkva sv. Ivana Krstitelja, na visini od 234 metra iznad Velog Lošinja. Dao ju je izgraditi Antonio Sforzina kao zavjetnu kapelu svoje obitelji. Sveta misa ondje se održava samo jednom godišnje, a to je 24. lipnja.  

Veli Lošinj - crkva Majke Božje od Anđela, sagrađena je početkom 16. Stoljeća. 

Veli Lošinj, Podjavori - crkva sv. Petra izgrađena je u 17. Stoljeću, zahvaljujući prvom poznatom lošinjskom kapetanu duge plovidbe. Njegovo ime je Petar Petrina Ride, a na prednjem dijelu njegove zavjetne crkve nalazi se metalna topovska kugla kao uspomena na opasne i teške bitke na moru. 

Crkva sv. Josipa i benediktinski samostan sagrađeni su u 19 . stoljeću, a u samostanu se danas nalazi župni ured. 

Crkva posvećena sv. Nikoli i sv. Ani najstarija je velološinjska crkva i datira otprilike iz 1400. Godine. U međuvremenu je dograđivana, a 1990. Godine je, zahvaljujući ponajviše braći Simicich i posljednji put obnovljena.  

Naselje Sveti Jakov, najmanje naselje na Lošinju - crkva Svetog Jakova.  Ova se crkva nalazi na lokalnom groblju. 1624. crkvu su povećali tako što su joj sprijeda dodali veću lađu, a taj datum nadogradnje uklesan je glagoljicom na mramornoj ploči na pročelju ČHIG (što bi bilo 1624.; op.a.) 

Naselje Sveti Jakov - Župna crkva sv. Marije  

Crkva Svete Marije sagrađena u 19. Stoljeću. Na glavnom oltaru slika iz 19. stoljeća prikazuje Majku Božju od Ružarija sa sv. Dominikom, sv. Katarinom Sijenskom i sv. Jakovom. 

Ćunski - Župna crkva sv. Nikole izgrađena je u 16. stoljeću, a u današnjem je obliku od 1908. godine. Zvonik je dodan 1923. godine, a uz crkvu se nalazi i mjesno groblje. 

Mali Lošinj - Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije 
Župna crkva Male Gospe je trobrodna, a na oltaru se nalaze relikvije Sv. Romula i slika rođenja Blažene Djevice Marije. 

Susak - kapela Gospe od Navještenja 
Ova je kapelica na otočiću Susku izgrađena iz praktičnih razloga. Naime, Susčani često, zbog olujnog nevremena, nisu mogli obavljati svoje zavjete u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije na rtu Anuncijata, pa si početkom 20. stoljeća odlučili izgraditi istoimenu zavjetnu kapelu upravo na svom Susku. I to na mjestu s kojeg se najbolje vidi lošinjska Anuncijata, na lokalitetu Art. 

Susak - kapela Gospe Žalosne 
Prvo groblje na otoku Susku nalazilo se kraj župne crkve sv. Nikole. Nakon porasta broja stanovnika i razvoja naselja početkom 19. stoljeća, izgradilo se današnje groblje na Merinama.  Kapela Gospe Žalosne je izrađena početkom 20. stoljeća, a groblje s tog mjesta djeluje neobično svijetlo i vedro jer nema uobičajenih čempresa i stabala, a pogled seže prema pučini i vinogradima. 

Susak - Župna crkva Svetog Nikole 
Župna crkva sv. Nikole izgrađena je 1770. godine. Za njezinu izgradnju zaslužan je prvi sušćanski župnik Jerolim Simčić. No, zanimljiv je detalj da je podrijetlo ove crkve puno starije i seže u srednji vijek. O tome svjedoči kamena luneta s reljefom križa koja je uzidana u njenu fasadu. 
Od starijeg crkvenog inventara sačuvano je veliko romaničko raspelo i drveni kip sv. Nikole.  Raspelo je neobičnih dimenzija koje je lokalno stanovništvo od davnina zvalo Veli Buoh. 
Crkva je obnovljena 1964. kada je na glavni mramorni barokni oltar postavljena nova oltarna pala (slika postavljena iznad oltarne menze; op.a.) koju je naslikao akademski slikar Bruno Bulić. Slika prikazuje sv. Nikolu koji kleči kraj Bogorodice s Djetetom i moli zagovor za Susak i brod na olujnom moru. 
U 18. stoljeću uz crkvu je podignut i zvonik visok 18 metara. S obzirom na to da na Susku praktički nema kamena, sav materijal za potrebe izgradnje župnog kompleksa brodovima je bio dopremljen iz Istre.  

Unije - Župna crkva Svetog Andrije 
Crkva Svetog Andrije sagrađena je krajem 18. stoljeća i uređena u kasnobaroknom stilu, a naknadno je proširena. Ova crkva Svetog Andrije ima zanimljiv detalj, a to je trokrako pjevalište, tj. balkon koji s čak tri strane obilazi crkveni brod. 
Na glavnom oltaru nalazi se oltarna pala Majke Božje Karmelske, a zvonik crkve sagrađen je po uzoru na onaj župna crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Malom Lošinju, no u proporcijama je nešto vitkiji. 

Otok Ilovik - Župna crkva Svetog Petra i Pavla 
Župna crkva Svetog Petra i Pavla u središtu naselja izgrađena je nakon što je dotadašnja crkva nekadašnjeg benediktinskog samostana postala nesigurna zbog jako lošeg stanja, a i građanima nije baš bila na praktičnoj lokaciji. Župna je crkva obnovljena zahvaljujući dobrovoljnim prilozima koje je prikupila Udruga Svetog Petra i Pavla iz New Yorka, koja okuplja brojne Ilovičane iseljene u Americi. 
 

Muzej Apoksiomena, Palača Fritzi, Kula, Kalvarija u Malom Lošinju kao jedna od najljepših u ovom dijelu Europe, Knjižnica koja djeluje još od davne 1887. godine, Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije kao posebno mjesto rastanaka i susreta malološinjskih pomoraca s njihovim obiteljima...sve su to povijesne znamenitosti Lošinja od kojih svaka ima posebnu priču. Na vama je samo da odaberete što sve želite vidjeti na prekrasnom Lošinju.