6 najpoznatijih pješačkih tura na Lošinju

Šetnje među borovima i mirisnom vegetacijom, uz pogled na tirkizno more i susjedne otoke - sve to znajući da udišete zrak najbolje kvalitete; mješavinu mirisa borove šume, ljekovitog bilja i aerosola mora – lošinjske kombinacije koja dokazano liječi.  
 
Donosimo vam šest lošinjskih staza za šetanje i uživanje, a niže pročitajte zanimljivosti i glavne informacije o svakoj od njih: 
 

• Osoršćica - krš/makadam, pogodna za planinarenje 
• Šetnica Ćunski - 20 km, makadam/zemlja/šljunak, za pješačenje i biciklizam 
• Lošinjska transverzala - 10 km, asfalt/krš, za pješačenje i biciklizam 
• Put dupina -  20 km, makadam/ krš/ beton, za pješačenje 
• Stazama Lošinjskih kapetana - 12 km, beton/krš,  pješačenje i biciklizam  
• Šetnica vitalnosti - 7 km,  beton/zemlja, šetnja, pješačenje i biciklizam  

 
1. Osoršćica 
Osoršćica je duga gotovo 25 kilometara i ima sva obilježja planine pa je važno uvijek pratiti vremensku prognozu prije odlaska na izlet.   
 
Najviši vrh je Televrin, a jedan od najljepših pogleda pruža se s vrha Sveti Mikula do kojeg se može doći iz više pravaca: 
iz pravca Nerezina i Osora u trajanju od oko 2 sata(najkraća staza do vrha) 
iz pravca Ćunskog preko cijele transverzale (teža staza);  
Osor – pl. kuća Sv. Gaudent – Televrina – Sv. Mikula u trajanju od gotovo 5 sati 
 
Kojom god stazom krenuli, na vrhu Sv. Mikula čeka vas spektakularan pogled! U svojoj punoj ljepoti vidjet ćete cijeli lošinjski arhipelag, Velebit, obale Istre, a uslijed lijepih dana pogled seže čak i do Gorskog kotara, Triglava, te otoka Paga, Raba i Silbe. 
 
Osoršćica je visoka 588 metara, a ugodna je i pristupačna za izlete tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima na vrhu vas možete dočekati snijeg tako da na Lošinju možete doživjeti i pravu zimsku idilu. Prilikom hodanja važno je da se držite označenih staza jer su mnogi puteljci i staze na otocima zapušteni i nisu pogodni za korištenje. 
 
Na vrhu Svetog Mikule nalazi se stara kapela Svetog Nikole, odnosno Svetog Mikule kako je zovu na Lošinju. U njoj se nalazi planinarska upisna knjiga, a kapela je uvijek otovorena pa u slučaju lošeg vremena može poslužiti i kao sklonište. Svake godine na dan Svete Ane 26. srpnja, u ovoj se kapelici služi sveta misa. 
 
Osoršćica je poznata i po dvjema spiljama: 

• spilja Svetog Gaudencija; ispod vrha Televrina s istočne strane 
• pretpovijesna spilja Vela Jama, sa zapadne strane Osoršćice 

Naime, ovo je područje Lošinja i Cresa nastanjeno još od kamenog doba kada je ovaj dio Jadrana bio sastavni dio kopna, a veliki dio svijeta pod ledom. Nakon otapanja leda izdigla se morska razina za stotinjak metara i stvorena je današnja reljefna slika. A spilja poput Vele Jame podsjetnik je na ta pretpovijesna vremena kada je u njoj živio pećinski čovjek. Dokaz tome su pronađeni ostaci kamenog i koštanog oruđa, keramike, tragovi ognjišta i sl. 
 
U špilji Svetog Gaudencija je, prema legendi, neko vrijeme živio istoimeni svetac, osorski biskup koji je protjerao zmije otrovnice s cresko-lošinjskog arhipelaga (naime, na ovim prostorima doista nema zmija otrovnica; op.a.). I svatko tko sa sobom ponese komadić špiljskog kamena, prema predaji je zauvijek zaštićen od napada divljih životinja. 
 
Neki od gostiju koji su se penjali ovom stazom iz smjera Nerezina kažu da je prilično naporna za rekreativce i "obične" šetače jer je strma i uska, pa imajte to na umu. Kao i kod svakog planinarenja, odaberite stazu koja je u skladu s vašom kondicijom. 
 
Na Osoršćici postoji i planinarski dom Sveti Gaudent do kojeg je najlakše doći iz pravca Osora, za što je potrebno oko sat vremena hodanja. Nalazi se na vrhu Mažova gora, na 274 metra nadmorske visine: 
 
Nekoliko osnovnih informacija o domu: 

• ima 16 mjesta za noćenje (samo za članove planinarskih društava) 
• 20 mjesta u blagovaonici i 50 na terasi
• nema tekuće vode 
• struja je na agregat 
• sanitarni čvorovi su odvojeni od doma 
• otvoren je od 1. travnja do 1. listopada, svakim danom, a ostatak godine samo vikendima. 

Kontakti za dom:  

• Bolto Gaberšek 098 403 469 
• domar Zoran 098 182 6150  

Naravno, dobro je prisjetiti se sigurnosnih savjeta HGSS-a, prije bilo kakvog planinarskog izleta: 
 

• najvažnije je izabrati izlet koji tjelesno i vremenski možete savladati 
• u planinu ići uvijek s nekim; barem s još jednom odraslom osobom ili sa skupinom, ne odvajati se od druge osobe ili skupine 
• obavijestiti obitelj o svom smjeru kretanja, vremenu povratka i držati se tog plana 
• upisati se u knjigu posjetitelja u planinarskim domovima/u upisne knjige na vrhovima 
• pitati za savjet i poslušati domara u planinarskim domovima ili iskusnih planinara 
• računati na moguću promjenu vremena - Osoršćica ima sve karakteristike planine i vrijeme na njoj je promjenjivo 
• imati sa sobom rezervnu toplu odjeću, kapu i zaštitu od kiše i vjetra 
• uvijek nositi uvijek baterijsku svjetiljku 
• uvijek nositi uvijek torbicu prve pomoći 
• na svakom dužem izletu nositi planinarski zemljovid i kompas 
• držati se puteva označenih planinarskom markacijom 
• nositi čvrste, udobne cipele s gumenim rebrastim potplatom 
• zimi biti posebno oprezan i misliti na rano padanje mraka 
• ne ići zimi na izlete na terenu kojeg ne poznajemo u ljetnim uvjetima 
• pratiti vremensku prognozu  
• nositi mobitel s punom baterijom 
• znati iščitati koordinate svoje pozicije s pametnog telefona 

Planinarima, izletnicima i turistima koji obilaze hrvatske planine HGSS preporučuje i besplatnu aplikaciju Hrvatskog planinarskog saveza. 
 
Naime, osim što pruža potrebne informacije o hrvatskim planinama, aplikacija je namijenjena i povećanju sigurnosti jer u slučaju opasnosti korisnik može saznati gdje se nalazi najbliža planinarska kuća ili sklonište, saznati svoj položaj i sl. Na interaktivnoj karti mogu se očitati i zemljopisne koordinate svog položaja što je važno u slučaju poziva u pomoć, stoji u opisu aplikacije. 
 
Nadamo se da vam nikada neće trebati, no evo i savjeti HGSS-a u slučaju nesreće:  

• sačuvajte prisebnost, smirite sebe i druge 
• zaštitite unesrećenog i sebe od neposredne opasnosti (od pada, od hladnoće, sunca, vlage i sl.) na najbolji mogući način 
• pružite unesrećenom prvu pomoć u okviru svog znanja i mogućnosti 
• označite mjesto nesreće ili mjesto gdje se unesrećeni nalazi (osobito zimi) 
• hitno o nesreći obavijestite HGSS putem poziva na 112 
• najefikasniji poziv za pomoć je onaj, uz koji se jave GPS koordinate mjesta nesreće učitane s pametnog telefona. 
   

Obavijest o nesreći treba sadržavati sljedeće podatke: 

• ime, prezime, telefon/mobitel onog tko dojavljuje informacije o   nesreći, 
• mjesto nesreće (koliko je moguće precizan opis) 
• tko je unesrećeni (prezime, ime, dob) 
• što se dogodilo (uzrok i vrste ozljeda) 
• što je dosad poduzeto (vrsta pružene prve pomoći, tko je sve obaviješten) 
• vremenske prilike na mjestu nesreće 
• kakav je prilazni put do mjesta nesreće  

2. Šetnica Ćunski 
Šetnica Ćunski duga je oko 20 kilometara, a osim za pješačenje većinom je pogodna i za biciklizam. Preporuka je da se u šetnju krene s glavne ceste kod mjesta Ćunski prema aerodromu, a nakon par stotina metara da se skrene desno i preko brda Stan se spusti u uvalu Liska Slatina. I onda se nastavlja šetnja preko plaže do transverzale koja presijeca donji dio Ćunskog polja.  
 
Nakon spajanja na transverzalu dolazi se do raskršća gdje se ide desno pa sve do mora, do rta Kurila gdje se nalazi svjetionik ali i prekrasan pogled na otoke Male i Vele Srakane, Unije i Susak. Nakon uživanja u pogledu vrijeme je za povratak do prethodnog raskršća odakle se ide prema uvali Zabodarski, pa do uvale Kandije i sve dalje do mjesta Artatore. 
 
Lošinjska transverzala 
Ukupna dužina Lošinjske transverzale je 10 kilometara. Većinom se hoda po asfaltu, a manjim dijelom po kršu. Za obilazak je potrebno oko tri sata, a najviša točka je Grgošćak na 242 metra nadmorske visine.  
 
Najbolje je započeti izlet na glavnoj prometnici koja vodi prema predjelima Čikat i Sunčana Uvala. Već kod brda Umpiljak, na 171 metru nadmorske visine, pruža se spektakularan pogled na Mali Lošinj, Susak, Male i Vele Srakane, Unije i Velebit.  
 
Nakon uživanja u pogledu može se spustiti do uvale Valdarke ili se nastaviti penjati - tada se prolazi brdo Kalvarija, a zatim i brdo Sveti Ivan odakle se pruža milijun dolara vrijedan pogled na Veli Lošinj, otoke Palacol, Orudu, te Male i Vele Orjule.  
 
Na tom se brdu prolazi i pored kapelice Svetog Ivana izgrađene davne 1755. godine. Zanimljiva crtica iz povijesti svjedoči da su se upravo na brdu Svetog Ivana, u doba jedrenjaka, okupljala lošinjska djeca i gledala dolazi li koji jedrenjak i o tome trčala javiti sumještanima. 
 
Nakon uživanja i odmora na brdu Svetog Ivana, slijede staze koje vode u uvale Krivica i Balvanida, a krajnja točka ove rute je uvala Mrtvaška, koja je i krajnja točka otoka. Odavde se može taksi brodom doći do otoka Ilovika. Ili odabrati jednu od staza za povratak - jedna ide uvalama Trasorka, Jamna, Kriška do Velog Lošinja, a druga preko Balvanida, Sunčane Uvale i Čikata do Malog Lošinja. 
 
 
 
Put dupina 
Staza Put dupina duga je oko 20 kilometara, a većinom se hoda po makadamu i kršu.  
 
Staza prolazi južnim dijelom Lošinja i spaja zapadnu i istočnu obalu. Ime "Put dupina" dobila je zato što je šetajući po njoj najveća mogućnost da ćete vidjeti jato dobrih dupina. 
 
Naime, u Jadranu se nalazi oko 10.000 dupina. Dobri dupini s područja Lošinja obično dosegnu do 3 metra dužine i teže oko 200 kilograma.  
 
Iako dupini djeluju kao jako prijateljski nastrojene životinje, oni su prije svega divlje životinje koje su jako znatiželjne. Donosimo nekoliko razloga zašto ne treba plivati s dupinima i općenito o kakvim se životinjama radi: 

• Dupini su divlje i nepredvidive životinje kojima trebate prilaziti s poštovanjem.  
• Bilo je slučajeva u kojima su plivači bili prisiljeni potražiti pomoć liječnika zbog udaraca ili ugriza. 
• Pokušaj praćenja dipina s brodicom često je obično uznemiravanje životinja, a dupinima se remete njihove aktivnosti i prirodno ponašanje. 
• Nemojte pogrešno protumačiti znatiželju dupina koji se krene ponašati kao da bi plivao s vama. Ovdje se radi o tome da dupin istražuje strano tijelo koje se nalazi u njihovom okolišu. 
• Česta prisutnost plivača i općenito ljudi kroz dulji period, može umanjiti strah i oprez dupina te povećati vjerojatnost sudara s brodovima ili zapetljavanja u ribolovni pribor. 

Staza Put dupina počinje u uvali Borik, kod Sunčane Uvale, a prolazi kroz više lijepih uvala: Porto Šešula, Cuanguski, Mala i Vela Draga i Sunfarni.  
 
Nakon kojih sat i pol hoda dođe se do Krivice, jedne od najljepših lošinjskih uvala. Šljunčana plaža, tirkizno more, gusta borova šuma - uvala Krivica idealna je za osvježenje i uživanje, a zbog svoje pozicije omiljena je i među nautičarima.  
 
Nakon Krivice, staza vodi do uvale Balvanide, pa preko uvale Plieski, Vinkova te uvale Mrtvaške. Od Mrtvoške se potom nastavlja prema Velom Lošinju. Naravno, može se otići i brodom do otoka Ilovika ili lošinjskom transverzalom krenuti u Malo Lošinj.   
 
 
Stazama lošinjskih kapetana 
Staza Lošinjskih kapetana duga je oko 12 kilometara i većinom se hoda po betonu, a manjim dijelom po kršu. Staza je pogodna i za šetnju, pješačenje i biciklizam.  
 
Ova šetnica uz more vodi vas kroz prekrasne lokacije; od uvale Borik, preko Sunčane uvale, uvale Čikat, Srebrne i Zlatne uvale, do brda Monte Baston s kojeg se pruža prekrasan pogled na Mali Lošinj, Velebit i obližnje otočiće.  
 
U uvali Čikat proći ćete pored ljetnikovaca i vila koje su ondje izgrađene početkom 19. stoljeća od strane austrougarske aristokracije.  
 
Najstarija on njih je vila Adelma, izgrađena 1895. godine. Najpoznatija je možda ružičasta vila Carolina koju prati ljubavna priča vezana za austrougarskog cara Franju Josipa i prelijepu bečku glumicu Katharinu Schratt. 
 
  
Šetnica vitalnosti 
Šetnica vitalnosti proteže se na 7 kilometara i većinom se hoda po betonu i zemlji pa je prikladna i za hodanje i bicikliranje.  
 
Polazišna točka je u uvali Kadin, na ulazu u Mali Lošinj, odakle se kreće na put prema Velom Lošinju. Staza nas vodi kroz uvale Kadin, Zagazinjine i Bojčić pa do lučice Sveti Martin. Ova ribarska lučica poznata je po tome što su se upravo ovdje, u 12. stoljeću, doselili prvi stanovnici Lošinja.  
 
Naime, u prvim stoljećima doseljenja Hrvata u ove krajeve Lošinj nije bio naseljen već se uglavnom koristio za ispašu stoke. Prvi podatak o trajnom naseljavanju Lošinja datira iz 13. stoljeća kada se na područje današnjeg Velog Lošinja doselilo 12 hrvatskih obitelji koji su najprije osnovali Velo Selo, a zatim i Malo Selo.  
 
Upravo je uvala Sveti Martin, ako je vjerovati usmenim predajama, bila mjesto gdje se osnovalo Malo Selo. 
 
Nakon uvale Sveti Martin prolazimo oko brda Ruža i stiže se do uvale Valdarke, potom do uvale Valeškura te na kraju do Vitality hotela Punta i kupališta s Plavom zastavicom, što ukazuje na visoku kvalitetu i čistoću mora na tom području.  
 
Nakon što se upoznate s obilježjima i lokacijama lošinjskih pješačkih staza, preostaje vam samo isplanirati kada i kojom ćete se prošetati.  Na koju god se odlučite, jedno je sigurno – razbistrit ćete um, osnažiti tijelo i pluća šetajući kroz borove šume,i aromatično ljekovito bilje te udišući morski zrak najviše kvalitete.